Dvadesetak izlagača iz različitih oblasti dalo je uvid u izazove inkluzije kada je u pitanju obrazovanje, socijalna zaštita i zdravstvo
Obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju je doživljavalo različite faze uspona i padova. Prvobitno obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju se odvijalo u „specijalnim školama“ koje su bile segregirane, što je često dovodilo do stvaranja predrasuda, socijalne stigme te netolerancije, a kako se vremenom dolazilo do novih spoznaja, tako su predrasude nestajale i sve više se radilo na njihovom uključivanju u ustanove redovnog obrazovanja. Upravo iz ovog razloga Sveučilište Hercegovina je početkom ovog mjeseca organiziralo znanstveni skup posvećen izazovima osoba s invaliditetom na temu “Izazovi inkluzije u Bosni i Hercegovini” u okviru znanstvenog kolokvija “Očima djeteta”. Dvadesetak izlagača iz različitih oblasti dalo je uvid u izazove inkluzije kada je u pitanju obrazovanje, socijalna zaštita i zdravstvo.
Unaprjeđenje inkluzivnog obrazovanja
Uvodničari na skupu bili su prof. dr. Jasmina Kovačević s Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju iz Beograda i prof. dr. Edin Mujkanović, viši suradnik za profesionalni razvoj odgajatelja, nastavnika, stručnih suradnika Instituta za preduniverzitetsko obrazovanje Kantona Sarajevo. Profesor Mujkanović je istaknuo da je ova tema dala mogućnost brojnim profesionalcima, stručnjacima, znanstvenicima iz ove oblasti da prenesu rezultate svojih istraživanja, kao i svoja stručna i znanstvena dostignuća. „Pored toga ovo je svakako i prilika da razmijenimo iskustva i da sve ono što je pozitivno iskoristimo za unaprjeđenje inkluzivnog obrazovanja, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u regionu“, kazao je prof. Mujkanović.
Uvodno predavanje profesora Mujkanovića bilo je „Izazovi inkluzije u Bosni i Hercegovini“ gdje je dao prikaz izgradnje modela sustava podrške djeci / učenicima s teškoćama u razvoju u Bosni i Hercegovini i regionu. „Zasigurno možemo reći da univerzalni model sistema podrške djeci / učenicima s teškoćama ne postoji, ali jasno opredjeljenje svih aktera inkluzivnog obrazovanja je da uzmu što je moguće veće učešće kako bi taj model bio što kvalitetniji, što bolji i što uspješniji u smjeru realizacije ostvarivanja potreba djece i učenika s teškoćama u razvoju i njihovih porodica“, navodi Mujkanović.
Razvoj empatije
Nastavno osoblje Osnovne škole „Kiseljak 2” Zabrđe, nastavnica geografije Senija Mujan, pedagogica Adisa Barić i nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture Aldin Jahić su izlagali na temu „Inkluzija u mojoj učionici -OŠ „Kiseljak 2“ u pravcu inkluzije“. Predstavili su svoja iskustva inkluzije školi koju pohađa više djece s određenim poteškoćama. „Kao razrednik djeteta s Downovim sindromom prikazala sam određene poteškoće s kojima se susrećemo u radu s djecom s posebnim potrebama. Također, istakla sam neke prednosti, ali i nedostatke uključivanja djece s posebnim potrebama u redovnu školu“, riječi su nastavnice Mujan. Ona dodaje da su iznijeli da postoji mnogo više pozitivnih iskustava i stvari negoli negativnih uključivanjem djece u inkluziju, a kao najvažniju navodi razvoj empatije i da ih je dječak s Downovim sindromom učinio mnogo boljim osobama. Nastavnik Jahić smatra da se od djece s poteškoćama u razvoju može znatno više naučiti nego što im se može pružiti znanja.
Znanstveni kolokvij okupio je zainteresirane univerzitetske nastavnike, studente, stručnjake iz prakse, roditelje, predstavnike udruženja osoba s invaliditetom i zainteresirane predstavnike vlasti na različitim razinama koji su raspravljali o pitanju inkluzije i perspektivama koje ovaj važan segment društvenog razvoja nosi.
Pripremila: Amra J. Jusić
