Konferencija u Mostaru otvorila ključna pitanja niske mobilnosti studenata i potrebu hitnih reformi obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini
U Mostaru je održana konferencija pod nazivom „Studentska mobilnost bez granica“, u organizaciji Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja (CIP), koja je okupila ključne aktere iz oblasti visokog obrazovanja s ciljem unapređenja mobilnosti studenata i akademskog osoblja u Bosni i Hercegovini.
Konferencija, održana u hotelu Mostar, poslužila je kao platforma za razmjenu iskustava i identifikaciju izazova s kojima se suočavaju visokoškolske institucije, ali i za definisanje konkretnih smjernica koje bi mogle doprinijeti poboljšanju odlazne i dolazne mobilnosti.
Širok spektar učesnika i institucija
Uz predstavnike univerziteta i fakulteta, događaju su prisustvovali i predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, Službe za poslove sa strancima BiH, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Erasmus+ ureda u BiH, Erasmus studentske mreže, Međunarodne organizacije za migracije BiH, Agencije za mobilnost i programe Evropske unije Republike Hrvatske te Fondacije Tempus Republike Srbije.
Doprinos konferenciji dali su i studenti koji su već učestvovali u programima mobilnosti, dijeleći svoja iskustva i ukazujući na značaj međunarodne razmjene.
Akademska mobilnost podrazumijeva boravak studenata, kao i akademskog i administrativnog osoblja, na drugim visokoškolskim institucijama – najčešće u inostranstvu – s ciljem studiranja, stručnog usavršavanja ili akademskog rada. Ovakvi boravci mogu trajati od nekoliko dana do jedne akademske godine, zavisno od vrste programa.
U kontekstu Evropske unije, mobilnost obuhvata i šire aktivnosti poput stručne prakse, rada u zajednici i dodatnog obrazovanja u okviru cjeloživotnog učenja.
Sistem obrazovanja pred ozbiljnim izazovima
Direktor CIP-a Damir Ljubić upozorio je na stanje u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini, ističući da ono još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou.
„Nažalost, moram reći kako kod nas sistem obrazovanja još nije na razini koju bi svi željeli“, kazao je Ljubić, dodajući da mobilnost pruža studentima priliku da upoznaju drugačije i razvijenije obrazovne sisteme.
Naglasio je da BiH ne stoji dobro kada je riječ o obrazovanju te da su pred njom brojni izazovi, ali i da institucije poput CIP-a nastoje dati konkretan doprinos poboljšanju stanja.
Niska mobilnost i brojne prepreke
Rezultati ankete koju je CIP proveo početkom 2026. godine pokazali su da su i odlazna i dolazna mobilnost na niskom nivou. Posebno zabrinjava slab interes stranih studenata za dolazak u BiH.
Analiza je ukazala na niz prepreka, među kojima su administrativne i finansijske barijere, nedovoljna informisanost studenata, mali broj programa na engleskom jeziku, nedovoljni kapaciteti ureda za međunarodnu saradnju, problemi s priznavanjem ECTS bodova te otežano finansiranje dolaznih studenata.
Ljubić je dodatno naglasio da je jedan od ključnih razloga i širi društveni kontekst:
„Glavni razlog male mobilnosti je stanje u društvu, jer se obrazovanje, vještine i znanje kod nas ne cijene dovoljno“, rekao je, ističući i nedostatak reformi u obrazovanju.
Ipak, naglasio je da finansiranje mobilnosti nije ključni problem, jer se većina programa realizuje kroz Erasmus+ inicijative, za koje postoje značajna sredstva.
Prokomentirao je i mogućnost da se BiH učini privlačnijom za inostrane studente pa kazao da je CIP napravio program mobilnosti te da zajedno s Ministarstvom civilnih poslova pokušava pokrenuti internetsku stranicu “Studiraj u Bosni i Hercegovini”.
“Zajedno s Ministarstvom sigurnosti, odnosno sa Službom za strance, pokušavamo donijeti i nove izmjene i dopune zakona o strancima koje bi omogućile lakši ulazak studenata u BiH”, zaključio je Ljubić.
Iskustva iz regiona i lične priče studenata
Predstavnica Agencije za mobilnost i programe Evropske unije Republike Hrvatske i voditeljica Odjela za međunarodnu saradnju Sveučilišta u Splitu Ana Ćosić naglasila je da je sistem visokog obrazovanja danas nezamisliv bez međunarodnih razmjena, ne samo studenata nego i profesora.
“Efekat studentske mobilnosti je mjerljiv brojkama, ali nemjerljiv u tom nekom ličnom, da ne kažem kasnije u profesionalnom iskustvu. Studenti se uglavnom boje administracije, ali kad jednom prođu taj postupak prijave, više se puta vraćaju. Iza te gomile papira stoje osobe kojima je to utjecalo na daljnji profesionalni, ali i lični put“, naglasila je Ćosić, dodajući da je na Sveučilištu u Splitu interes studenata konstantno u porastu.
U sklopu konferencije, Emina Bavčić je iznijela svoje studentsko iskustvo pri čemu je naglasila da je osim razvoja profesionalnih vještina i podizanja samopouzdanja, imala priliku steći i dosta međunarodnih kontakata koje i danas njeguje.
“Definitivno bih preporučila i ohrabrila sve studente da se odvaže na jedan takav izazov, jer su benefiti doista višestruki – izjavila je.
Naglasila je da je tržište rada u BiH, kada je prije godinu dana tražila posao, bilo prezasićeno te da joj je studentska mobilnost pomogla da se unaprijedi i stekne iskustvo življenja i studiranja u inozemstvu.
Dodala je da je kroz program ‘Erasmus+’ u Švedskoj i Španiji, gdje je odradila semestar i stručnu praksu, imala priliku slušati dosta predmeta koji u BiH još uvijek nisu zaživjeli, pri čemu je istakla ‘Industriju 4.0’ na studiju strojarstva koji je studirala.
Posebno je u svom iskustvu istaknula činjenicu da se odmah po završetku ‘master studija’ u Švedskoj zaposlila.
