Šef Ureda, Emir Ibrahimagić, naglašava da dijaspora nije samo ekonomski resurs, već trajna veza Bosne i Hercegovine sa generacijama koje dolaze
Gotovo polovina stanovništva Bosne i Hercegovine danas živi izvan granica domovine. Upravo zato dijaspora postaje ključni resurs za razvoj, investicije i očuvanje kulturnog identiteta. S tim ciljem, početkom 2024. godine osnovan je Ured Vlade Kantona Sarajevo za dijasporu, na čijem čelu je Emir Ibrahimagić.
U razgovoru za naš časopis, Ibrahimagić je otvoreno govorio o dosadašnjim aktivnostima, planovima i značaju dijaspore za Bosnu i Hercegovinu.
Javni pozivi i obrazovni projekti
Jedan od ključnih instrumenata rada Ureda jesu javni pozivi putem kojih se finansiraju i sufinansiraju projekti s obaveznim učešćem dijaspore. Podržane su ljetne škole, kulturni događaji i privredni susreti.
„Kroz naš javni poziv učestvujemo u sufinansiranju i finansiranju svih manifestacija, događaja i projekata koji se održavaju na teritoriji Kantona Sarajevo, a koji uključuju obavezno učešće dijaspore. To su, naprimjer, ljetne škole, podržavanje kulturnih događaja, raznih privrednih susreta i svih drugih aktivnosti uz obavezno učešće dijaspore“, rekao je.
Ibrahimagić navodi da su prošle godine realizovane ljetne škole biomedicine i programi za studente i srednjoškolce, uz najavu da će se takve aktivnosti nastaviti i ubuduće.
Investicije i direktne veze
U saradnji s Ministarstvom privrede i Turističkom zajednicom KS, Ured je pokrenuo poticaje za strana ulaganja.
Samo prošle godine dodijeljeno je 70.000 KM bespovratnih sredstava za nabavku opreme novim firmama u Kantonu Sarajevo. Paralelno se radi na inicijativama za uspostavljanje direktnih aviolinija prema Sarajevu, kako bi se olakšao dolazak dijaspore. „Želimo da naši ljudi imaju direktan let iz svog mjesta u Sarajevo“, naglašava Ibrahimagić.
Prema njegovim riječima, jedan od osnovnih zadataka Ureda jeste da postane centralna kontakt tačka za građane Bosne i Hercegovine koji žive van zemlje: „Predviđeno je da naš ured, u nedostatku državnog ministarstva za dijasporu, bude ta kontakt tačka za sve naše ljude iz dijaspore i zemalja regiona koji imaju neka pitanja u vezi sa svojom matičnom državom“.
Plan je da se slični uredi osnuju i u drugim kantonima, čime bi se proširila mreža podrške i saradnje s dijasporom: „Mi ćemo inicirati pokretanje ovakvih ureda i u svim ostalim kantonima da bi olakšali pristup našoj dijaspori u vezi pribavljanja svih potrebnih dokumenata, pokretanja novih biznisa i svih drugih aktuelnosti“.
Veza s domovinom
Govoreći o dosadašnjim rezultatima, naglasio je da je saradnja sa udruženjima iz dijaspore dala pozitivne rezultate.
„Moram da kažem da smo izrazito zadovoljni. Ono što je bitno jeste da su ta sredstva koja smo dodijelili namjenski utrošena i da je uspostavljena saradnja kako sa mlađom generacijom iz dijaspore, tako i sa ljudima koji se odlučuju na investiranje u Bosni i Hercegovini“, naveo je.
Službene posjete udruženjima u inostranstvu pokazale su, kako kaže, koliko je ljudima nedostajala institucionalna povezanost sa domovinom. Ideja o osnivanju Ureda, otkrio je, potekla je upravo od građana Bosne i Hercegovine koji žive u Australiji.
„Sama ideja uspostave ovakvog ureda je potekla od naših sugrađana iz Australije. Oni su Vladi Kantona predložili uspostavu ovog ureda jer u nedostatku državnog ministarstva za dijasporu, kao što imamo u Srbiji i Crnoj Gori, pokrenula se ustvari ova priča“, rekao je.
Dodao je da dijaspora danas aktivno predlaže nove projekte i inicijative: „Naši ljudi u dijaspori nama predlažu mnogobrojne inicijative kako da pojačamo saradnju. Radili smo projekte donacije literature na bosanskom jeziku za Kosovo, zatim projekte oko investicija gdje nam se obraćaju naši ljudi koji su na vrlo jakim pozicijama vani i traže od nas da preko Vlade Kantona Sarajevo pokušamo iznaći prostore i druge stvari potrebne za investiranje“.
Jedna od tema kojoj Ured pridaje poseban značaj jeste očuvanje veze mlađih generacija sa Bosnom i Hercegovinom.
„Naši ljudi, vjerujte, oni idu srcem u svoju državu. Oni ne gledaju samo profit. Oni žele da njihova djeca naprave vezu sa svojom državom, jer već u dijaspori imate treće i četvrte generacije djece koja polako gube tu vezu“, upozorio je Ibrahimagić.
Naglasio je da upravo zbog toga posebnu važnost imaju ljetne škole, posjete Bosni i Hercegovini i učenje jezika: „Dijete kad dođe ovdje, kad bude pet dana i obiđe ne samo Sarajevo već i druga mjesta u Bosni i Hercegovini, to mu ostavlja trag i razlog da se ponovo vrati“.
Ured trenutno radi i na inicijativi razvoja aplikacije za učenje bosanskog jezika: „Pokrenuli smo priču oko izrade aplikacije za učenje bosanskog jezika. To je još uvijek u fazi planiranja sa Filozofskim fakultetom i Institutom za jezik, jer ako djeca treće i četvrte generacije izgube dodir sa jezikom, mislim da su automatski izgubili dodir i sa Bosnom“.
Tokom posjeta zemljama regiona, predstavnici Ureda susreli su se i sa primjerima o kojima se u Bosni i Hercegovini malo zna.
„Bili smo u Skoplju prošle godine i u okolini Skoplja postoje dvije škole gdje se nastava odvija u potpunosti na bosanskom jeziku. Ono što je mene razočaralo jeste da te škole nikad niko nije posjetio i nikad im niko nije odnio lektiru“, rekao je Ibrahimagić.
Umrežavanje i povjerenje
Ibrahimagić naglašava da svijest o značaju dijaspore u BiH još uvijek nije dovoljno razvijena. „Ti ljudi više nisu samo građevinski radnici – oni su na visokim pozicijama širom svijeta. Moramo uspostaviti saradnju s tim ljudima, moramo ih pronaći. Oni su željni i traže način da pomognu Bosni i Hercegovini“.
Za njega je ključ upravo u umrežavanju: „Da se upoznamo, uspostavimo kontakte, upoznamo i ono što je najbitnije, steknemo povjerenje jedni u druge i da zajedno svi radimo za dobrobit domovine Bosne i Hercegovine“.
Na kraju, Ibrahimagić poručuje da je Ured otvoren za sve prijedloge i inicijative: „Mi smo otvoreni za sve prijedloge kako ljudi iz Bosne i Hercegovine, tako i iz dijaspore. Slobodno, ako imaju bilo kakve prijedloge, preporuke ili probleme, da nam se jave, a mi ćemo im, nadam se, ako Bog da, izaći u susret i pomoći“.
Pripremila: Amra J. Jusić
